Proizvodnja vina na hrvatskim obalama Dunava spominje se prvi puta u 3 stoljeću nove ere u vrijeme rimskog cara Marka Aurelija Proba. Plodna zemlja na brdima i brdašcima uz obale Dunava od davnina daje prepoznatljiva i autentična vina.
Europska regija na granici Hrvatske i Mađarske dobila je ime po vinogradarstvu i vinu koje lokalni stanovnici proizvode stoljećima. Prema prijevodu s mađarskog izvornika Baranja je majka vina. Na njenom području u Hrvatskoj se nalazi vinogorje Baranja, a u Mađarskoj poznato vinogorje Villany.
Kombinacija prapora (žutog poroznog sedimenta koji su nanijeli dunavski vjetrovi) i černozema, bogate crne zemlje koju su Dunavske vode nanijele na svoje obale daje tlo pogodno za uzgoj vino loze. Les lozi daje mineralnost, a crna zemlja obilje hrane za rast i razvoj loze.
Temelje Belja postavio je Princ Eugen Savojski koji je za veliku pobjedu nad Turcima kod Sente, 1697. godine nagrađen imanjem između Dunava i Drave. U Belju je sagradio dvorac i objedinio 19 okolnih sela u poljoprivredno dobro. U njima je razvijao ratarstvo i stočarstvo, a u Kneževim Vinogradima, gdje je zatekao veliki vinski podrum, gradio je sustav za navodnjavanje i sadio vinovu lozu. Samo mu je najbolje bilo dovoljno dobro, a njegovu viziju danas slijede Vina Belje.
Uz vrijedne ruke lokalnih stanovnika, dobre položaje 564 hektara vinograda i povoljnu klimu, lagane padine Banovog brda okrenute prema jugu štite vinovu lozu od jakih udara sjevernih vjetrova i osiguravaju dobru osunčanost svakog grozda.
Berba je vrhunac rada u svakom vinogradu, odraz je cjelogodišnjeg vrijednog rada vinogradara jer vina nastaju u vinogradu. Većina vinograda u Belju se bere ručno kako bi se odabrali zreli grozdovi spremni za branje. Znanje, iskustvo i brzina ovdje su važan faktor jer se grožđe bere u optimalnoj zrelosti.
Smještena u srcu vinograda, na obronku Banovog brda, nova vinarija Vina Belje opremljena je najnovijim tehnološkim dostignućima u proizvodnji vina. Cjelokupni kompleks se prostire na više od 10.000m2 i obuhvaća vinski paviljon i vinariju koju je moguće posjetiti u sklopu organiziranih obilazaka.
Turističku posjetu Vinima Belje najbolje je započeti u vinogradu. Vidikovac na Banovom brdu okružen je milijunima čokota vinove loze i pravo je mjesto za predah i uživanje u pogledu na rodne vinograde i Hrvatsko Podunavlje. Kroz stručno vođeni obilazak vinarije spaja se ručna berba i najmodernija svjetska tehnologija i prezentira proces stvaranja Vina Belje, a posjeta starom podrumu omogućava šetnju među hrastovim bačvama te kušanje vina i tradicionalnih baranjskih specijaliteta.
Stari podrum najveći je baranjski gator (vinski podrum karakterističan za Podunavlje) koji se prvi puta spominje 1526. godine u opisima Mohačke bitke. Prostire se na tri etaže ukupne površine 1.200m2 u kojima se nalaze drvene bačve od slavonskog hrasta iz Spačvanskih šuma. U podrumu se nalazi i bogata vinska arhiva s više od 20.000 reprezentativnih uzoraka i najstarijim vinom iz 1949. godine. U podrumu se nalazi i kušaonica vina i vinoteka u kojoj se mogu kušati vina i tradicionalni baranjski suhomesnati proizvodi.
Među brojnim svjetskim nagradama i priznanjima za vina Belja posebno se ističu Zlatna medalja i Regionalni trofej Decantera 2010. za vrhunski merlot berbe 2008. te zlatna medalja i regionalni trofej Decantera 2014. za graševinu Goldberg iz berbe 2006. te brojne zlatne medalje s ocjenjivanja Mundus vini za vrhunsku graševinu i cabernet sauvignon.
Mnogi vinski stručnjaci će se složiti da su nagrade s ovih ocjenjivanja sigurna potvrda iznimne kvalitete vina.
Važna potvrda kvalitete su srebrne medalje Decanter i Mundus Vini za select kvalitetnu graševinu, najprodavanije vino Belja koje se na tržištu u maloprodaji može naći po cijeni već od 4,99€, a vrsni ocjenjivači na oba ova velika ocjenjivanja su im dali više od 85 bodova za kvalitetu.
Graševina je najraširenija vinska sorta u Hrvatskoj, a na svjetskoj razini zauzima 15. mjesto po zastupljenosti. Riječ je o vinskoj sorti bijelih vina, tipičnoj za srednju Europu, a vinski stručnjaci diljem svijeta za njenu domovinu smatraju područje Podunavlja. Upravo ovdje, na istoku Hrvatske, graševina je našla idealne uvjete za uzgoj i toliko se udomaćila da ju u Slavoniji, Baranji i Podunavlju smatraju svojim kultivarom. Graševina je sorta koja donosi brojne i različite tipove vina, od svježih i aromatskih jednostavnijih vina do strukturiranih iznimnih predikatnih vina kasne ili ledene berbe. Prepoznatljivost graševine su njene kiseline i lagana bademasta gorčina.
Na posebnom vinogradarskom položaju koji se smjestio na samom vrhu Banovog brda raste najbolje grožđe koje Baranja može dati. Riječ je o Zlatnom brdu, položaju koji su još Rimljani nazvali Aureus Mons, a danas se naziva Goldberg prema njemačkoj verziji imena. Graševina, chardonnay i cabernet sauvignon u vinogradu Goldberg daju vina za posebne prilike, vina koja se sanjaju, vina koja su dostojna prinčeva.
